Danas su nam u radionu došle na trajno onesposobljavanje tri puške sačmarice uništene nestručnim i nepravilnim postupkom bruniranja. Da ukratko ponovim: postoje dva osnovna postupka, to su vruće ili nitritno bruniranje i hladno bruniranje premazom. Još jednom ističem, nitritnim postupkom mogu se tretirati svi metalni dijelovi oružja osim sačmenih cijevi koje su spajane mekim lotom. One se bruniraju isključivo hladnim premazom odnosno hladnim bruniranjem.U ovom slučaju radi se o ruskoj „bokerici“ IŽ-27 u kalibru 16/16, puški s kombiniranim cijevima marke Češka Zbrojovka, rezervnim cijevima za istu u kalibru 12/12 i o sportskoj puški s glatkim cijevima marke Browning u kalibru 12/12. Gledajući oglasnik i procjenjujući stanje navedenog oružja prije nestručnog bruniranja, šteta koja je nastala iznosi 17.000,00 kn.
Puška s glatkim cijevima marke IŽ model IŽ-27 ruskog je porijekla, vrlo sigurne i robusne konstrukcije, jednostavnog mehanizma a odlikuje ju tvrdo kromirana unutrašnjost cijevi. Time je prilagođena za lov u svim uvjetima. Na donesenoj pušci nije zamjetna zračnost na bravicama kao ni istrošenost mehanizma. Iako joj je približno 30 godina, da nije uništena neprikladnim postupkom bruniranja imala bi potencijala služiti u lovu narednih 10 godina. Na cijevima koje su brunirane vrućim postupkom vidljive su crtice i brazde nastale primjenom grubog brusnog papira na rotacionoj četki koja se priključuje na ručnu bušilicu. Dodatno, vidljiva su leptirasta oštećenja na spojnim vijcima što upućuje na nestručno rukovanje neprilagođenim odvijačem.Na pušci s kombiniranim cijevima marke Češka Zbrojovka ugrađen je optički ciljnik Zeiss Jena zf4 na originalnom čeličnom nosaču. Unutrašnjost cijevi je glatka i sjajna a užljebljena cijev u kalibru i neoštećena što upućuje na rijetku uporabu. Puška je opremljena s još jednim parom sačmenih cijevi kalibra 12/12. Površinska obrada cijevi je nejednolika i izbrazdana, puna valova koji su vidljivi kada se cijevi usmjere prema izvoru svjetlosti. Laganim kuckanjem po šini cijevi čuje se tupi zvuk što upućuje na oštećenje lotanog spoja koji je djelomično nagrižen. Pretpostavljam da je puška nakon bruniranja okomito stajala jer je na kraju šine bliže ležištu metka vidljiva nakupina kristalizirane nitritne soli kao i eruptivna korozija nastala uslijed cijeđenja zaostale lužine iz međucijevne šupljine.
Iako se na sve tri puške kao i na rezervnim cijevima mora provesti isti postupak odvajanja šina, čiščenja i ponovnog lotanja te na poslijetku i ponavljanja bruniranja ali sada pravilnim postupkom, najveća vidljiva šteta nastala je na pušci s glatkim cijevima marke Browning model Sporting. Ova je puška namjenjena za sportsku disciplinu gađanja glinenih golubova i na njoj je vidljivo da je vlasnik imao iza sebe dugu sportsku karijeru. Ako zanemarimo vidljivo odvajanje šina na cijevi i površinsku obradu koja je opisana kod prijašnjih slučajeva, na pušci je trebalo zamijeniti udarne opruge, udarne igle i bravicu cijevi. Po postupku i načinu bruniranja i katastrofalnoj površinskoj obradi rekao bih da su sve tri puške u isto vrijeme bile kod istog samozvanog „puškara“.
Da ne bi bilo zabune ponovit ću još jednom: pod vrućim bruniranjem podrazumjeva se postupak kuhanja pripremljenog, ispoliranog i odmašćenog materijala u lužnatoj kupki na temperaturi približno 135 stupnjeva celzijusa. Meki lotani spoj na puškama sačmaricama ne topi se uslijed temperature same kupke već uslijed nagrizanja jake lužnate otopine.
Nestručni popravci samozvanih puškara u konačnici završavaju uništenjem oružja. U ovom je slučaju sretna okolnost što vlasnik nakon bruniranja puške nije upotrebljavao.